Kako smanjiti potrošnju goriva?
Cijena benzina porasla je i ovaj
tjedan. Naš reporter okušao se u eko vožnji i doznao kako uštedjeti
najmanje 15 kuna na svakih 100 kilometara!
Vidjet ćete kako sustavi semafora utječu na potrošnju goriva, ali i
nervozu u prometu. Gdje su semafori sinkronizirani, gdje nisu i zašto?
Isti 'krug' duljine točno 7,7 kilometara po zagrebačkoj prometnoj
gužvi, reporter je prošao na način kako inače vozi, a drugi put, po
standardima ekovožnje. Prvi put potrošnja je bila 7,4 litre na sto
kilometara, a drugi put, kada je vozio po standardima eko vožnje
potrošio je 6,1 litru.
Bitno je naglasiti da je prešao istu dionicu, iste semafore zavoje,
gužve – u jednakom vremenu, te da je vozio gotovo jednakom prosječnom
brzinom. Dakle, eko vožnja nije spora vožnja.
A najbolje to zna i Marko Tomac. Novinar koji prati automobilizam sa
svojim kolegom odvažio se na put kojim je ušao u Guinnessovu knjigu
rekorda. Najviše prijeđenih kilometara s jednim spremnikom goriva. Marko
naglašava da
mnogi krivo percipiraju da je on sporo vozio automobil kako bi postigao
rekord, nije vozio sporo, već pametno. 'Na usponima gdje je najteže
voziti ekonomično bili smo dosta spori, stvarali smo čak i kolone, ali i
nailazili i na sporije od nas, što je puno
češće bio slučaj nego kad smo mi smetali drugima. Svi pričaju o toj
filozofiji ekološke vožnje, naravno, ako oćeš voziti ekološki moraš
prvenstveno to željeti, moraš uložiti nekakav trud u to, a taj trud
podrazumijeva poznavanje vlastitog automobila, u kojima okretajima ide
dobro kad se guši, poznavati i dionicu i onda sve to spojiti.'
Na neke faktore se ne može utjecati - semafore. U Rijeci i Varaždinu
lokalne vlasti dugo su imale problem prometnih gužvi. No, napravljena je
analiza i postavljeni su pametni sustavi.
>> Evo zašto su visoke temperature toliko opasne
U Rijeci Centralno prometno računalo povezano je sa svim raskrižjima
koja su uključena u sustav, putem kabelskih veza, na svakom raskrižju
nalazi se lokalni uređaj koji upravlja svjetlima na raskrižju. Svakih 15
minuta to prometno računalo
radi jednu procjenu količine prometa koja je bila u odnosu na prethodni
period i onda ako se radi o povećanju ili smanjivanju prometa, odabire
optimalan signalni plan za rad semafora. Danijel Frka, voditelj Riječkog
prometnog sektora ističe: 'Sustav naravno vodi računa o tome da su
raskrižja međusobno koordinirana, da brzinu od 50 metara na sat
prolazite što manje ometani od bičnih smetnji, ako se dogodi da na
bočnim prometnicama ima više gužve, onda će se prilagoditi.'
Ne toliko napredan i skup sustav, no jednako učinkovit, prije pet
godina zaživio je i u Varaždinu. Na sva raskrižja postavljeni su uređaji
koji odbrojavaju koliko će još biti crveno, odnosno, zeleno. Krešimir
Borovec iz Županijskih uprava cesta naglašava: 'Samim time ako se
promet, ubrza se protočnost, odmah su tu uštede goriva, na nekim
raskrižijima gdje je trajanje crvenog oko minute i duže, neki vozači su
počeli gasiti vozila za to vrijeme, eto ušteda.'
U Zagrebu još ne postoje ovakvi pametni sustavi, nema još dovoljno
novca u gradskom proračunu. Mio Bezer iz Ureda za promet grada Zagreba
ističe: 'Grad Zagreb je svjestan da je potrebno izgraditi takozvani
centar inteligentnog upravljanja prometnim tokovima.'
Zasad su samo na određenim prometnicama u Zagrebu usklađeni semafori,
pomalo se spremaju novi projekti. Uskoro će sva križanja u Zvonimirovoj
ulici biti sinkronizirana.
Dok se novi projekti ne ostvare u Vašem gradu, upamtite glavna načela
eko vožnje. Pazite da ne prelazite više od 2500 okretaja pri vožnji
gradom, održavajte kontinuiranu brzinu, kočite pravovremeno i obavezno
prebacite u višu brzinu čim prije.
Kako smanjiti potrošnju goriva?
Cijena benzina porasla je i ovaj
tjedan. Naš reporter okušao se u eko vožnji i doznao kako uštedjeti
najmanje 15 kuna na svakih 100 kilometara!
Vidjet ćete kako sustavi semafora utječu na potrošnju goriva, ali i
nervozu u prometu. Gdje su semafori sinkronizirani, gdje nisu i zašto?
Isti 'krug' duljine točno 7,7 kilometara po zagrebačkoj prometnoj
gužvi, reporter je prošao na način kako inače vozi, a drugi put, po
standardima ekovožnje. Prvi put potrošnja je bila 7,4 litre na sto
kilometara, a drugi put, kada je vozio po standardima eko vožnje
potrošio je 6,1 litru.
Bitno je naglasiti da je prešao istu dionicu, iste semafore zavoje,
gužve – u jednakom vremenu, te da je vozio gotovo jednakom prosječnom
brzinom. Dakle, eko vožnja nije spora vožnja.
A najbolje to zna i Marko Tomac. Novinar koji prati automobilizam sa
svojim kolegom odvažio se na put kojim je ušao u Guinnessovu knjigu
rekorda. Najviše prijeđenih kilometara s jednim spremnikom goriva. Marko
naglašava da
mnogi krivo percipiraju da je on sporo vozio automobil kako bi postigao
rekord, nije vozio sporo, već pametno. 'Na usponima gdje je najteže
voziti ekonomično bili smo dosta spori, stvarali smo čak i kolone, ali i
nailazili i na sporije od nas, što je puno
češće bio slučaj nego kad smo mi smetali drugima. Svi pričaju o toj
filozofiji ekološke vožnje, naravno, ako oćeš voziti ekološki moraš
prvenstveno to željeti, moraš uložiti nekakav trud u to, a taj trud
podrazumijeva poznavanje vlastitog automobila, u kojima okretajima ide
dobro kad se guši, poznavati i dionicu i onda sve to spojiti.'
Na neke faktore se ne može utjecati - semafore. U Rijeci i Varaždinu
lokalne vlasti dugo su imale problem prometnih gužvi. No, napravljena je
analiza i postavljeni su pametni sustavi.
U Rijeci Centralno prometno računalo povezano je sa svim raskrižjima
koja su uključena u sustav, putem kabelskih veza, na svakom raskrižju
nalazi se lokalni uređaj koji upravlja svjetlima na raskrižju. Svakih 15
minuta to prometno računalo
radi jednu procjenu količine prometa koja je bila u odnosu na prethodni
period i onda ako se radi o povećanju ili smanjivanju prometa, odabire
optimalan signalni plan za rad semafora. Danijel Frka, voditelj Riječkog
prometnog sektora ističe: 'Sustav naravno vodi računa o tome da su
raskrižja međusobno koordinirana, da brzinu od 50 metara na sat
prolazite što manje ometani od bičnih smetnji, ako se dogodi da na
bočnim prometnicama ima više gužve, onda će se prilagoditi.'
Ne toliko napredan i skup sustav, no jednako učinkovit, prije pet
godina zaživio je i u Varaždinu. Na sva raskrižja postavljeni su uređaji
koji odbrojavaju koliko će još biti crveno, odnosno, zeleno. Krešimir
Borovec iz Županijskih uprava cesta naglašava: 'Samim time ako se
promet, ubrza se protočnost, odmah su tu uštede goriva, na nekim
raskrižijima gdje je trajanje crvenog oko minute i duže, neki vozači su
počeli gasiti vozila za to vrijeme, eto ušteda.'
U Zagrebu još ne postoje ovakvi pametni sustavi, nema još dovoljno
novca u gradskom proračunu. Mio Bezer iz Ureda za promet grada Zagreba
ističe: 'Grad Zagreb je svjestan da je potrebno izgraditi takozvani
centar inteligentnog upravljanja prometnim tokovima.'
Zasad su samo na određenim prometnicama u Zagrebu usklađeni semafori,
pomalo se spremaju novi projekti. Uskoro će sva križanja u Zvonimirovoj
ulici biti sinkronizirana.
Dok se novi projekti ne ostvare u Vašem gradu, upamtite glavna načela
eko vožnje. Pazite da ne prelazite više od 2500 okretaja pri vožnji
gradom, održavajte kontinuiranu brzinu, kočite pravovremeno i obavezno
prebacite u višu brzinu čim prije.
